“Izračunali smo proizvođač kukuruza mora posaditi oko 22 jutra da bi imao zaradu kakvu mi imamo od jagoda na 2000 četvornih metara. Još uz to meni praktički ne treba nikakva mehanizacija”, priča nam Matija

Teza da hrvatska poljoprivreda nije iskoristila svoje potencijale, nije otkrivanje tople vode. Ništa veća mudrost nije ni konstatacija da je nam je poljoprivreda, najblaže rečeno, u lošem stanju. No i u tim i takvim okolnostima povremeno se pojave mladi, inovativni i odvažni ljudi koji su spremni svoj novac, znanje i ideje uložiti u zemlju.

Jedan od tih svijetlih primjera kojima ista ta zemlja vrlo brzo odluči vratiti uloženo je i Matija Brinjak, 30-godišnji vlasnik OPG „Brinjak“ iz Velikog Banovca kod Pakraca. Ovaj po struci medicinski tehničar koji je stalno zaposlen u pakračkoj Udruzi za promicanje inkluzije koja skrbi o osobama s intelektualnim poteškoćama, korijenje ipak pušta u jagodarstvu i upravo zbog uzgoja jagoda ovog ljeta je ušao u fokus medija i postao je poznat široj javnosti.

Horizontalni viseći uzgoj je hit!

Matija se od tradicionalnih uzgajivača jagoda razlikuje po inovativnom, horizontalnom visećem uzgoju.

“Nisam se želio baviti klasičnom, tradicionalnom poljoprivredom, odnosno ratarstvom i klasičnim ratarskim kulturama nego sam, razmišljajući i istražujući stanje na tržištu došao do zaključka da na ovom našem području postoji potreba za jagodama. Radili smo usporedbe i kalkulacije pa smo došli do podatka da netko tko se bavi kukuruzom, mora posaditi oko 22 jutra kukuruza da bi imao zaradu kakvu mi imamo od jagoda na 2 tisuće četvornih metara. Još uz to meni praktički ne treba nikakva mehanizacija, a da ne pričamo o količini posla na jednoj i drugoj kulturi. Izračunali smo da je uzgoj jagoda isplativ posao, donosi dobar prihod i to je bilo ključno u odluci da pokrenemo upravo posao s jagodama“, pojašnjava Matija.

Riješio se mraza i snijega

OPG „Brinjak“ osnovano je 2017. godine, a u proljeće 2018. godine su na vanjskoj površini od dvije tisuće četvornih metara zasadili prvi, tradicionalni, horizontalni nasad sa 3.800 sadnica jagoda. Kod uzgoja na otvorenom puno toga ovisi o vremenskim prilikama. Tako je Matiji mraz i kasni snijeg „odnio“ oko 400 kilograma jagoda i to je bio glavni razlog da, uz vanjski nasad, pokrene i uzgoj u plasteniku. U svibnju ove godine je na površini od sto četvornih metara podigao plastenik, a da bi znatno manju plasteničku površinu što bolje iskoristio, primijenio je horizontalni viseći uzgoj i tom metodom u plastenik smjestio prvih 700 sadnica jagoda. U proljeće sljedeće godine planira postaviti još jednu konstrukciju za dodatnih 700 sadnica, što će značiti da će pod plastenikom imati 1.400 sadnica.

Pravo malo čudo

Horizontalno viseći uzgoj jagoda nije Matijina originalna ideja, ali on je ovu vrstu nasada prvi primijenio na širem području.

“Da bi taj uzgoj i postao uspješan bilo je potrebno naći pravu mjeru razmaka između sadnica, voditi računa o zasjeni, mjerio sam razne parametre, naprimjer širinu lista u najvećem rodu. Trebalo je voditi računa o prozrakama i mislim da sam napravio dobru kombinaciju jer sam već 24 dana nakon sadnje, ubrao prvih 50 kilograma jagoda. Bez prihrane, što je jagodi najvažnije za plod. To je pravo malo čudo i ostali uzgajivači kažu da je to praktički nemoguće“, pojašnjava Matija i dodaje da je do potrebnih znanja i informacija dolazio najčešće istraživanjem na webu ili putem YouTubea i društvenih mreža.

“Najviše savjeta sam dobio putem Facebooka i to od jagodara iz Srbije. Postoji jedna grupa u koju sam se uključio i u njoj je i nekoliko velikih uzgajivača koji jagodu uzgajaju na nekoliko hektara. Njihove sam savjete i iskustva prilagodio svojim uvjetima i primijenio u radu. Zanimljivo, pokušao sam komunicirati i s nekim većim proizvođačima iz Hrvatske, ali od njih nisam dobio praktički ni jednu korisnu informaciju“ kaže Matija i nastavlja s pojašnjavanjem:

Bolja iskorištenost površine.

„Sadnja ide do 180 centimetara visine, a prednost horizontalnog visećeg uzgoja jagoda je bolja iskoristivost površine. Primjerice, u plastenik površine sto četvornih metara mogao bi klasičnom sadnjom na zemlju posaditi najviše 500 sadnica, a horizontalno visećim na istoj toj površini može se zasaditi tisuću i petsto sadnica, znači tri puta više. Tu su i prednosti uzgoja u plasteniku, a to su kontrolirani uvjeti, ne moramo strahovati od tuče, mraza, snijega, hladnoće, ali i preobilne kiše koja također može štetiti jagodi“, kaže Matija koji prvu veliku berbu plasteničkih sadnica očekuje u travnu 2021. godine.

Do sada su u OPG „Brinjak“ imali dvije pune berbe i to sve s vanjskog uzgoja gdje su dobili oko 4,3 tone jagoda. Matija kaže da je to bolji ukupni prinos od prosječnih 450 do 500 grama jagoda po sadnici.

U razgovoru Matija praktički ni jednom nije rekao „ja“ i stalno koristi termin „mi“. „To znači da je u rad na uzgoju aktivno uključena moja supruga Maja, ali i roditelji, otac Darko i majka Sandra“

Ne zanimaju ga poticaji nego EU fondovi

Poticaji u poljoprivredi su često predmet prijepora, a zanimljivo je da Matija do svojih odličnih dosadašnjih rezultata došao bez i jedne kune poticaja. „Prava na poticaj nemam jer nemam dovoljno obradive površine, minimum je jedan hektar. Pokušat ću uskoro povećati obradivu površinu, ali ne zbog poticaja jer, iskreno, mene poticaji ne zanimaju. Zanimaju me europski fondovi kroz koje bih mogao financirati izgradnju prijeko potrebnih plastenika, ali tu je problem što nemamo dovoljnu ekonomsku veličinu. Sve to direktno utječe i na naše planove razvoja koji su prilično definirani. Ali, obzirom da cijeli ovaj posao financiramo vlastitim sredstvima i kroz dobit od prethodnog uroda koju ulažemo u daljnji razvoj, realizacija planova ovisi o zaradi.

Cilj i plan je izgradnja još tri plastenika, svaki po 200 četvornih metara, a jedan plastenik košta 11 tisuća eura. Tada bi u uzgoju mogli imati oko 9 tisuća sadnica koje bi davale između četiri i pol do pet tona jagoda godišnje. Teško je reći kada će to biti, ali moja je procjena da, ako to sve budemo morali investirati vlastitim ulaganjima, bez EU fondova, za to će nam trebati 5 do 6 godina“, kaže Matija koji uz jagode, u svom OPG-u još uzgaja salatu, a ove godine podigao je probni nasad lubenica. Zadovoljan je njima također planira proširenje nasada lubenica.

Što jagodama više daš, one više vraćaju

Pitali smo ga postoji li kakva tajna u uzgoja jagoda koja vodi do ovakvog uspjeha?

“Nema tu posebnih tajni. Jagodu moraš obrađivati i radi kako se i inače radi. Puno je tu učenja i ulaganja u znanje, najprije na vlastitim pogreškama, ali i kroz savjete iskusnijih. Vjerujem da pomaže moj poseban odnos s jagodama. Moj trenutni posao je zahtjevan prije svega mentalno i emocionalno i primijetio sam da su meni briga o jagodama i taj rad u stvari terapija i „punjenje“. Odnosim se prema njima s puno pažnje i ljubavi, za mene one kao da su žive i imam osjećaš da, što sam ja više s njima, one više cvjetaju i bolji rod daju”, kroz zarazan i vedar smijeh kaže Matija.

Iako posao oko uzgoja nije pretjerano naporan, naporno je vrijeme berbe. Dižu se u 5 sati, jagode beru do pola 8, nakon čega svatko odlazi na svoj posao. Berba se nastavlja popodne od 17 i traje nekad i do 22 navečer. I tako od prve polovine svibnja do druge polovine lipnja. Sljedeće godine će po prvi puta brati i nasade u plasteniku i očekuje da će tu berba biti već u travnju. Iako to znači da će ranije imati jagodu na tržištu, Matija ističe da to neće poskupljivati cijenu.

“Bez obzira, cijena će i dalje biti kao i do sada, 25 kuna po kilogramu. To je cijena od prvog dana i tako će ostati. Svjestan sam da ljudi jagode iz plastenika prodaju po 35 kuna za kilogram, ali već imamo svoje vjerne kupce i neću dizati cijenu pa kako bude”, kaže Matija koji još uvijek stiže uskladiti posao i rad na uzgoju. Ali kada se ostvare planovi razvoja, profesionalno će se posvetiti uzgoju jagoda.

Budućnost vidim u V. Banovcu i Pakracu

“Mislim da smo već sada u ovom poslu ostavili velik trag, imamo svoje stalne kupce i naručitelje, ovog ljeta smo imali ogromnu medijsku pozornost, prepoznati smo po inovativnosti zbog tog horizontalnog visećeg uzgoja i široj javnosti smo predstavljeni kao jedna pozitivna priča o tome kako je moguće uspjeti. Zato nema smisla sada stati na ovome ili prestati to raditi. Isto tako ja svoj život, svoju budućnost vidim ovdje, u Velikom Banovcu i Pakracu jer imamo kvalitetnu, rodnu zemlju, čisti smo, ne zagađeni, imamo sve uvjete i ne pada mi napamet posao seliti negdje u inozemstvu iako sam svjestan da bi negdje na zapadu uvjeti rada vjerojatno bili kvalitetniji, a i zarada veća. Meni je ovdje dobro, radim ono što volim, pronašao sam se i sretan sam što se početni hobi sve više pretvara u ozbiljan posao”, zaključuje Matija Brinjak.

ORIGINAL TEKST: https://www.mojportal.hr/magazin/uspio-sam-s-jagodama-zbog-savjeta-iz-srbije-hrvatski-proizvodaci-mi-nisu-nista-pomogli/

Project details

Like it?

Date

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *